Amerikanizacija sadržaja – biznis ili kultura?
Zašto Amerikancima trebaju njihove verzije TV serija koje su već na engleskom jeziku? Glad za sadržajem ili nešto sasvim drugo? Kako god, američka je televizija dosad snimila preko 70 remakeova britanskih TV serija i showova raznih vrsta.
Obično je volimo nazivati angloameričkom kulturom, a pritom mislimo na kulturne i ine izvoze američkog i britanskog podneblja, vjerojatno zato što osim zajedničkog jezika dijele mnoge druge slične civilizacijske tekovine. Znate već – Disneyland, bejzbol i rock and roll, kao dominantna sila uz koju Britanija danas liječi svoje kolonijalne komplekse ulazeći u osvajačke ratove sa svojim velikim bratom SAD-om, ali se, svim uvozima unatoč (na koje nije imun nijedan dio planeta), pokušava čvrsto držati svojih specifičnih nacionalnih obilježja. Znate već – kraljica, kriket i crvene telefonske govornice.
No unatoč nekim razlikama, složit ćete se da američki i britanski kulturni proizvodi imaju daleko više zajedničkog od britanskih i japanskih, primjerice, ili američkih i indijskih, i to ne samo na području lingvistike. Utoliko je razumljivo zašto je dominantna američka industrija zabave odlučila sebi samoj, ali i sebi srodnim kulturnim krugovima prodavati trend ‘pozapadnjačenih’ prerada svega uspješnog što je nastalo u svijetu azijskog, ‘zapadnjačkim tekovinama’ prečesto stranog i teško dobavljivog filma i TV-a. No ostaje pitanje zašto isto moraju činiti s uspješnicama britanskog otočja.
Jesu li baš toliki control freakovi ili je američka publika toliko odbojno raspoložena prema apsolutno svemu što dolazi s bilo koje koordinate druge strane oceana da čak i bliske sadržaje mora gutati u svom paketu? Ili je ‘krađa oprobanog koncepta’ ipak najsigurniji način za brzu i dobru zaradu, a što je, na kraju krajeva, jedini i apsolutni razlog postojanja same industrije zabave? Ili je možda vlasnicima izvornika profitabilnije prodati licencu nego gotov proizvod?
Što god bilo točan odgovor, činjenica jest da je američkom tržištu potrebna američka verzija TV serije kakva je, primjerice, The Office, iako je original ne samo sasvim dobar (i više od toga), već i snimljen i proslavljen na istom jeziku. ‘The Office’, kvazi-reality humoristična serija o uredskim životima, u Britaniji se emitirao od 2001. do 2003. godine kao kreacija komičarskog genija Rickyja Gervaisa.
Godine 2005. licencu od prijatelja Engleza kupuje NBC i snima svoj ‘The Office’, sa svojim glumcima (Steve Carell, Rainn Wilson…) i svojim, američkim humorom. Godinu dana kasnije američki ‘The Office’ postaje prva serija u povijesti koja dobiva Emmy iako je riječ o remakeu!
Pobrojimo li sve TV projekte koji su iz Britanije u Ameriku doputovali u obliku remakea, a ne običnog otkupa izvornika, na popisu će ih se naći više od 70. Većina su kvizovi i različiti show programi, ali tu su i serijali kao što su Crveni patuljak (snimljene dvije, nikad emitirane epizode), Falični pansion (doživio nekoliko verzija, od američkih ‘Chateau Snavely’, ‘Payne’ i ‘Amanda’s’ do našeg ‘Zimmer Fraj’), Max Headroom, Spitting Image (’D.C. Follies’), The Thick Of It (američku verziju upravo priprema Emmyjem nagrađeni TV scenarist i producent Mitchell Hurwitz), Wild At Heart, The Vicar Of Dibley (Ameri kreću s ‘The Minister Of Divine’ i Kirstey Alley na popisu uloga)…
Inače, Ricky Gervais uvijek je govorio da je jedna osoba na Otoku i dalje duhovitija od njega, a to je Sacha Baron Cohen, koji je svoj alter ego tipično britanskog wiggera morao samo malo došminkati ne bi li ga prodao u SAD-u. Da Ali G Show u Americi je krenuo 2003. godine, a u američkoj verziji se, srećom, nisu trudili pronaći američkog Ali G-ja, pri čemu je sve, osim sugovornika i novih meta, ostalo isto.
Jedan od razloga zašto je, na kraju krajeva, Ali G morao potražiti američki dom jest i taj što je tijekom devedesetih u Britaniji postao tolika zvijezda da svoje gerilske metode intervjuiranja više nije mogao obavljati bez da svi u startu znaju što ih čeka, no ovaj je ‘transfer’ urodio nečim što se bez njega možda nikada ne bi moglo dogoditi – globalnim satiričkim fenomenom kazahstanskog novinara u dugometražnom formatu i njegovim avanturama s upoznavanjem novog kontinenta.
T-Portal
